Detaljnije
Iztok Simoniti (Ljubljana, 1948.), doktor prava iz međunarodnih odnosa, kao jugoslavenski i slovenski diplomat službovao u Kairu, Rimu, Stockholmu, Berlinu i Beogradu, a radio je i u multilateralnoj europskoj diplomaciji. Vodio je međudržavnu komisiju za granice između Rep. Slovenije i Rep. Hrvatske, bio slovenski pregovarač s Vatikanom i sudac Međunarodnog suda za koncilijaciju i arbitražu. Pet je godina bio diplomatski savjetnik predsjednika RS. Profesor je na ljubljanskoj Politologiji, ured-nik biblioteka »Međunarodni odnosi« i »Humanistika i prirodne znanosti«, autor nekoliko knjiga s područja diplomacije i među-narodnih organizacija, a godine 2008. objavljena mu je u izdanju Naklade Pavičić zbirka filozofsko-političkih ogleda Historia magistra mortis.
Filozof Tine Hribar u predgovoru:
»Svi fundamentalizmi, kako religiozni tako i sekularni, protive se demokratskoj državi, budući da njezinu pluralnost, sa staja-lišta svoje apsolutne totalitarnosti, izjednačuju s relativizmom; protive joj se unatoč tome što je suživot, život različitih bez međusobnog ubijanja, moguć samo u njoj. Iztok Simoniti svrstava se među suvremene mislioce o kulturama svijeta i globalnoj civilizaciji kao što su René Girard i Jan Assmann, a također i Peter Sloterdijk i Ulrich Beck sa svojim knjigama Božji fanatizam: o borbi triju monoteizama i Vlastiti Bog: o mogućnostima religija za postizanje mira i njihovom potencijalu za nasilje.«
